User talk:Millosh/Archives/2004

Westdeutsche in der DDR und Nach-DDR

Hi Miloš,

thanks for copying the text Westdeutsche in der DDR und Nach-DDR. However, this text does not have any encyclopedic value. I'm sorry that this particular user (thomasx1) is trying to copy this text to any non-German wikipedia. -- Mathias Schindler 08:18, 2 Jul 2004 (UTC)

Srpski jezik

OK, sada primjedbe na tekst. Neke su općenite naravi, a neke se pak tiču odnosa jezik-politika.

1. mislim da je u tekstu previše teoretiziranja o indoeuropskom stanju, no, to sam ostavio uglavnom kako jest (na stranu manje promjene u sintaksi i sl.).

2. isto za dijakronija/sinkronija. To je nabacano zbrda-zdola, i previše je. Dovoljno je napomenuti da se realno daje kraći dijakronijski opis, a ne sinkronijska deskripcija. Kasnije se može napomenuti i o povijesnim gramatikama (kojih za sada i nema) i sl.-no, ići u discipline lingvistike kao psiholingvistika ili algebarska lingvistika, pa dijalektologija, pa..- e, to je pretjerano. Nije loše kasnije dopuniti, no te stvari trebaju ići pod «lingvistika», a ne «srpski jezik». Zbog preglednosti bilo bi zgodno navesti da se pojam «jezik» koristi najčešće kao «sustav dijalekata» i kao «standardni jezik», te da je ovdje riječ o mijenama srpskoga jezika kao standardnoga.

3. što se politike tiče, bez da idem u detalje:

a) Bošnjaci muslimani su poseban etnos, te njihova kultura (i jezična) dolazi pod natuknicu o njima. Iako i u Hrvatskoj još uvijek njihova djela pisana arabicom (aljamijado književnost) nalaze mjesto u povijestima hrv. književnosti (npr. one Slobodana P. Novaka)- može se reći da je to anakronizam. Ne radi se o sukobu znanosti i politike, nego o dvjema politikama. Panhrvatska i pansrpska tu nemaju bogznakakvih argumenata (tko smatra da je «Potur šahidi» Mehmeda Uskufija hrvatski/srpski rječnik ?).

b) drugi je dio klasika-Dubrovnik. Srpske kulturne i ine institucije i dalje u velikom dijelu udžbenika tvrde da je dubrovačka književna i jezična baština ili isključivo srpska ili i hrvatska i srpska. Koliko znam, jezikoslovac i povjesničar književnosti Miodrag Popović (stručnjak za Vuka Karadžića) bijaše jednim od rijetkih srpskih intelektualaca koji su odbacili takav stav u polemici koja se vodila još 1967. Većina je srpskih lingvista (Belić, Ivić, Remetić, Čigoja, Brborić,..) ostala pri suprotnom mišljenju, koje se ne može okarakterizirati nego kao velikosrpsko. Nepotrebno je reći da kako hrvatska, tako i svjetska slavistika (uz izuzetke kao (pokojni ?) Naylor i možda još koji lingvist) ne prihvaća takve stavove, te da je doba raspaljenih polemika o tome iza nas. Ukratko: službeno srpsko poimanje jezične i književne baštine Dubrovnika (ali i drugih hrvatskih štokavskih krajeva, npr. u Bosni, Hercegovini, Dalmaciji, Slavoniji, dijaspori u Madžarskoj,..), te jezične povijesti srpske (i hrvatske)- općenito u svijetu i u Hrvatskoj nije prihvaćeno. O starijoj slavistici i njenim idejama o tom se može vidjeti na poveznici http://p087.ezboard.com/fistorijabalkanafrm11.showMessage?topicID=359.topic , a o povijesti hrvatskoga (pa prema tome i jezika u Dubrovniku) u Brozovićevom tekstu na http://www.ihjj.hr/o-hr-jeziku-povijest-1.htm (i daljnje stranice). Tu je i zanimljiva sintagma «srpski kulturni prostor». Izvan onoga što se uobičajeno podrazumijeva (bar u RH) pod tim, tu svakako može doći stvaralaštvo srpske dijaspore u Hrvatskoj (Mrkalj), pa i Hrvata koji su se opredijelili za srpski civilizacijski krug (Jorjo Tadić, Petar Kolendić, Matija Ban, ..). No, tu nikako ne mogu biti hrvatski autori koji su trpani u tu kategoriju po načelima vukovske srpske nacionalne ideologije: štokavsko narječje=srpski jezik, ili, izvorni štokavci = Srbi. Status te jednadžbe u suvremenoj srbijanskoj humanstici i jezikoslovlju nije znak njene istinitosti.

c) glede periodizacije (iako to još nisam dovršio), mislim da bi trebalo jasnije istaknuti 4 faze prije Vuka (staroslavenski srpske redakcije ili srpskoslavenski (1200-1400), reforma u Manasiji i resavski pravopis (1400-1700), rusko-crkveni ili crkvenoruski ( 1700-1750), te slavenosrpski (1750-ca. 1820/1850). Onda slijedi pojava Vuka i daljnji razvoj (beogradski stil itd.). Tu bi valjalo spomenuti i još neke autore (Mrkalja-možda sam ga previdio ?), a i srpsko-hrvatski pokus koji je dosta paralizirao i Hrvate i Srbe (na različite načine). Također, više o reprezentativnim djelima iz različitih razdoblja, pa i pokoja slika. No, o tom potom. Ostalo kasnije (dotjerivanje i sl.). Mir Harven 19:03, 9 Sep 2004 (UTC)

• Odgovor se nalazi na stranici Srpski jezik na hrvatskoj Vikipediji. --Millosh 18:19, 10 Sep 2004 (UTC)

(Opet) o latinici

Milloshe daj napravi i latiničnu verziju Vaše Wikipedie, pa bih mogao i ja postaviti koji pametan članak (politika isključena osim općepriznate povijesti - historije).

• Radi se na tome, u svakom slucaju. Nego, ko si ti? :) Ja sam pomislio da je u pitanju Mir Harven. --Millosh 00:17, 14 Sep 2004 (UTC)

Srpski jezik again

Evo, ja sam gotov na hr wiki, pa ti prepravljaj i sl. http://hr.wikipedia.org/wiki/Srpski_jezik Mir Harven 16:32, 11 Sep 2004 (UTC)